FRIEDRICH SCHILLERMARIA STUART

Skladatelj i oblikovatelj zvuka Robert Dudley, grof od Leicestera Georg Talbot, grof od Shrewsburyja Wilhelm Cecil, barun od Burleigha Wilhelm Davison, državni tajnik Grof Aubespine, francuski poslanik Hanna Kennedy, Marijina dadilja Margareta Kurl, Marijina komorkinja Grof Kent, časnik tjelesne straže, orguljaš Skladatelj i oblikovatelj zvuka Matija Ferlin i Desanka Janković Robert Dudley, grof od Leicestera Georg Talbot, grof od Shrewsburyja Wilhelm Cecil, barun od Burleigha Wilhelm Davison, državni tajnik Grof Aubespine, francuski poslanik Hanna Kennedy, Marijina dadilja Margareta Kurl, Marijina komorkinja Grof Kent, časnik tjelesne straže, orguljaš Skladatelj i oblikovatelj zvuka Matija Ferlin i Desanka Janković Robert Dudley, grof od Leicestera Georg Talbot, grof od Shrewsburyja Wilhelm Cecil, barun od Burleigha Wilhelm Davison, državni tajnik Grof Aubespine, francuski poslanik Hanna Kennedy, Marijina dadilja Margareta Kurl, Marijina komorkinja Grof Kent, časnik tjelesne straže, orguljaš Skladatelj i oblikovatelj zvuka Matija Ferlin i Desanka Janković Robert Dudley, grof od Leicestera Georg Talbot, grof od Shrewsburyja Wilhelm Cecil, barun od Burleigha Wilhelm Davison, državni tajnik Grof Aubespine, francuski poslanik Hanna Kennedy, Marijina dadilja Margareta Kurl, Marijina komorkinja Grof Kent, časnik tjelesne straže, orguljaš Skladatelj i oblikovatelj zvuka Matija Ferlin i Desanka Janković Robert Dudley, grof od Leicestera Georg Talbot, grof od Shrewsburyja Wilhelm Cecil, barun od Burleigha Wilhelm Davison, državni tajnik Grof Aubespine, francuski poslanik Hanna Kennedy, Marijina dadilja Margareta Kurl, Marijina komorkinja Grof Kent, časnik tjelesne straže, orguljaš Maria Stuart Friedricha Schillera (1759. – 1805.), napisana pet godina prije autorove smrti, smatra se jednom od najvažnijih drama njemačke klasične književnosti. U njoj se jasno očituju načela Schillerova umjetničkog i filozofskog stvaralaštva u kojemu kazalište postaje estetska država ili država lijepog privida radi uzvišenja čovjeka do njezina i njegova ideala. Kao profesor povijesti Schiller često poseže za kompleksnim povijesnim temama što je posebno izraženo u njegovu zrelom stvaralaštvu. U Mariji Stuart pratimo ključne trenutke elizabetinske Engleske u osamdesetim godinama 16. stoljeća. Henrik VIII., Elizabetin otac, već je počeo uvoditi protestantizam. Španjolska, Francuska i druge katoličke zemlje nastojale su uništiti novoformiranu crkvu. Unutarnji vjerski i politički sukobi dosegnuli su vrhunac pod Elizabetom koja je i sama bila žrtva političkog nasilja i pokušaja atentata. Tada na političku scenu stupa škotska kraljica Maria Stuart, gorljiva katolkinja koju mnogi, još uvijek snažni, katolici smatraju legitimnom kraljicom i nasljednicom. I strogo gledajući, prema kanonskom pravu, Maria Stuart imala je više prava na krunu od Elizabete, nelegitimne kćeri Henrika VIII. U drami, u pet činova između Westminsterske palače u Londonu i dvorca Fotheringay pratimo posljednje dane Marije Stuart, političke zatvorenice u iščekivanju smrtne presude. Schiller nas smješta u analitičku dramu posljedica u kojoj još uvijek tinja, često jalova, nada u pomilovanje. S jedne je strane Elizabeta, protestantica odrasla u okvirima etike i samoodricanja, koja se odrekla nagona i prirodne svrhe ne bi li izbjegla bilo koji oblik podređenosti osim prema kruni. Dakle, više kraljica nego žena. Nasuprot nje, kao u obrnutom ogledalu, stoji Maria Stuart, katolkinja, gotovo trop ljubavnice iz građanske tragedije, kod Schillera atraktivna, erotična i strastvena, više žena nego kraljica. U središtu drame Schiller ispisuje njihov susret – nešto što se u stvarnosti nikada nije dogodilo. Na otvorenom, u blizini dvorca u kojemu je Maria zatočena, susrest će se dvije okrnjene duše, dva nedovršena ideala, dva načela bez mogućnosti kompromisa. U tom sukobu kraljice će se boriti do smrti, dvije žene (u neostvarenom ljubavnom trokutu) do potpunog uništenja. Iz njega će jedna izaći kao pobjednica, a druga – kao jedina kraljica. Redatelj i koreograf je Matija Ferlin, kazališni autor prepoznatljive poetike, a autor adaptacije je njegov stalni suradnik, književnik i dramaturg Goran Ferčec. Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK Pritisnite Nastavi za početak razgovora. Please press Continue to start chat. Koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli prikazati web stranicu i razumijeti kako je koristite. Stranica hnk.hr koristi kolačiće (cookies) kako bismo pružili bolje korisničko iskustvo. Postavke kolačića možete kontrolirati i prilagođavati u vašem web pregledniku. Predlažemo prihvaćanje preporučenih postavki, a dodatne informacije možete pronaći na našoj stranici Politike kolačića. Kolačići koje koristimo kako bi vaše korištenje hnk.hr web stranice bilo brzo, ugodno i sigurno. Ovi kolačići su neophodni za funkcioniranje stranice i ne mogu biti isključeni. Obično se postavljaju kao reakcija na vaše radnje kao što su: postavke privatnosti, prijava, popunjavanje obrazaca. Ovi kolačići omogućuju nam praćenje broja posjeta i izvore prometa kako bismo mogli izmjeriti i poboljšati izvedbu naše stranice. Oni nam pomažu saznati koje su stranice popularne, a koje manje posjećene. Pomažu nam razumjeti kako posjetitelji koriste stranice te koliko su naše marketinške kampanje učinkovite. Sve informacije koje ovi kolačići prikupljaju su agregirane i anonimne. Onemogućavanjem ovih kolačića ne možete pristupiti video sadržajima na našoj stranici